SA DUPLE MARGINE: HRVATSKE I SRPSKE SPISATELJICE U PRIJEVODU NA ENGLESKI

Apstrakt

Sa gledišta anglojezičnih čitalaca, književni sustavi Centralne i Istočne Europe nalaze se na nekoj vrsti margine: između Istoka i Zapada, a preciznije između Zapadne Europe i Rusije, ne samo u geografskom i povijesnom smislu, veći u smislu prisutnosti tih «malih» jezika i književnih tradicija u svjetskoj akademiji i u uvidu neizvornih čitalaca kojima bi trebao prijevod da bi se s njima upoznali. Žene koje pišu na tim jezicima, u okviru ove studije na hrvatskom ili na srpskom, rade na dvostrukoj margini i još se manje prevode na engleski ili na druge svjetske jezike. Status ovih spisateljica (i kao izuzetnih pojedinaca, i kao članica neke nacionalne kulturne cjeline) razlikuje se od jedne zemlje do druge, što čini još jedan faktor koji vrši utjecaj na njihovu prisutnost u engleskom prevodnom književnom kanonu. Ovaj rad želi procijeniti odnos prema prisutnosti spisateljica u knjižnicama i tiskanim i internetnim materijalima, i u broju prijevoda spisateljica sa hrvatskoga i srpskoga jezika na engleski—tijekom dužeg vremena, i posebno posljednjih 20-30 godina.
Spekulirat će se i o raznim faktorima koja mogu utjecati na prevodilačke izbore, od sretne slučajnosti otkrivanja nekog pisca (kad prevodilac, ili budući prevodilac, dolazi u kraj ili saznaje o nekom piscu preko prijatelja iz tog kraja) i lokalnog uspjeha tiskanih radova do državne podrške, mjesnog ugleda (izrazitog u važnim nagradama kao i u velikim tiražima, recenzijama ili čak tisku sabranih djela) i mjesta u nacionalnom kanonu. Raniji referentni izvori kao Reader's Encyclopedia of Eastern European Literature Roberta Pynsenta i S. I. Kanikove (1993) daju mogućnost usporedbe stanja na početku postsocijalističkog perioda sa sadašnjim stanjem u prijevodu spisateljica. Neće nikoga iznenaditi jasno poboljšanje u prisutnosti spisateljica u nedavnim antologijama hrvatske ili srpske književnosti, a i na tržištu posebnih publikacija.