ROMAN ŠKOLA ZA DOBRE MAJKE KAO KRITIKA ZAHTEVA INTENZIVNOG MAJČINSTVA
Ključne reči:
feministička distopija, intenzivno majčinstvo, nadzor, tehnologija, kontrola.Apstrakt
Autori feminističke orijentacije naglašavaju da je distopijskom, kao i utopijskom žanru dugo nedostajala ženska perspektiva. Godine 2022. pojavio se roman Škola za dobre majke Džesamin Čan [Jessamine Chan], koji je u kratkom vremenskom periodu dobio na popularnosti usled tematizovanja aktuelnih pitanja nadzora, kontrole i intenzivnog majčinstva. Cilj rada je utvrditi šta se u romanu Škola za dobre majke postavljaju kao osobenosti dobrih, a šta loših majki, na koji način se njihova uloga naturalizuje, i koje se razlike javljaju u očekivanjima koje se postavljaju majkama i očevima. Takođe, cilj je utvrditi koji elementi nadzora su prisutni u romanu, šta ih pokreće i na koji način su oni povezani sa određenim klasnim položajem, rodnom i rasnom pripadnošću likova. Oslanjajući se na stanovište Adrijen Rič [Adrienne Rich], koja je ustanovila studije materinstva/majčinstva, kao i Margaret Nelson [Margaret Nelson] i Šeron Hejs [Sharon Hays] koje govore o zahtevima koji se danas postavljaju američkim majkama, razmatraju se kriterijumi koje im škola u romanu nameće. Posebna pažnja se posvećuje aspektima nadzora i kontrole majki, koji se postavljaju kao neophodni usled sumnje u njihove sposobnosti da obezbede adekvatne uslove i podršku svojoj deci, sputavajući njihov kognitivni razvoj.